Hrvatska banka za obnovu i razvitak podržala je tijekom 2020. godine hrvatske gospodarstvenike iznosom od gotovo 8 milijardi kuna, što je 13 posto više nego 2019. godine, objavljeno je u revidiranom godišnjem financijskom izvještaju HBOR-a za prošlu godinu. Ukupno je HBOR tijekom 2020. godine podržao više od 1.800 projekata hrvatskih poduzetnika. HBOR je prošle godine odobrio 43 posto od ukupnog iznosa kredita koje su banke u Hrvatskoj odobrile poslovnim subjektima u okviru Mjera COVID-19. Radi ublažavanja posljedica pandemije, HBOR je gotovo polovicu ukupnog bruto kreditnog portfelja stavio u moratorij koji su poduzetnici mogli koristiti u trajanju i do 16 mjeseci.

 

Poslovanje HBOR-a tijekom 2020. godine obilježile su aktivnosti vezane za ublažavanje negativnih posljedica koje je na poslovanje hrvatskih gospodarstvenika imala pandemija bolesti COVID-19. Već krajem ožujka donesene su prve Mjere COVID-19 za očuvanje likvidnosti poduzeća i radnih mjesta.

 

2020. godina bila je iznimno izazovna za nas, što zbog pandemije, što zbog potresa koji je teško oštetio naše sjedište. U takvoj godini i u izmijenjenim okolnostima rada, HBOR je odobrio čak 43 posto svih COVID kredita u Hrvatskoj. Ovaj udio posebno dolazi do izražaja ako uzmemo u obzir da HBOR raspolaže sa samo 2 posto zaposlenih i 6 posto aktive u bankarskom sustavu“, izjavila je predsjednica Uprave HBOR-a Tamara Perko povodom objave godišnjeg izvještaja.

 

Poduzetnicima je u okviru Mjera COVID-19 omogućeno korištenje moratorija u trajanju do 16 mjeseci te reprogram postojećih obveza. Za vrijeme odobrenog moratorija HBOR nije klijentima naplaćivao ni redovnu kamatu ni naknade, a klijentima je omogućeno korištenje moratorija usprkos tome što je HBOR i dalje bio u obvezi redovito podmirivati svoje obveze prema kreditorima bez mogućnosti korištenja moratorija.

 

Ponuđenu mogućnost korištenja moratorija klijenti su prihvatili za više od 1.600 odobrenih kredita, čime je u poček stavljena glavnica u iznosu većem od 12,8 milijardi kuna. Iznos glavnice stavljene u poček predstavlja gotovo polovicu ukupnog bruto kreditnog portfelja HBOR-a koji je na 31. 12. 2020. iznosio 27,4 milijarde kuna.

 

HBOR je u okviru Mjera COVID – 19, izravno i u suradnji s poslovnim bankama, kreditirao poduzetnike uz kamatnu stopu već od 0 posto bez uobičajenih naknada. Do kraja 2020. godine, po programima kreditiranja u okviru Mjera COVID – 19, HBOR je odobrio gotovo 1,3 milijarde kuna kredita, što čini 43 posto ukupnog iznosa kredita odobrenog poduzetnicima u okviru Mjera COVID-19 tijekom 2020. godine.

 

Kako bi poslovne banke potaknuo na odobravanje novih kredita za likvidnost poduzetnicima, HBOR je u okviru Mjera COVID – 19 uveo nove načine osiguranja kredita te izdavanje jamstava kojima preuzima do 90 posto rizika povrata kredita. Uz HBOR-ovo osiguranje banke su tijekom 2020. godine poduzetnicima odobrile 1,24 milijarde kuna kredita za likvidnost.

 

Najbrojniji korisnici mali i srednji poduzetnici, izvoznici podržani s 4,7 milijardi kuna

Osim odobrenja po Mjerama COVID-19, HBOR je nastavio s provedbom svih svojih postojećih programa kreditiranja investicija i obrtnih sredstava te financijskih instrumenata, programa izvozno-kreditnog osiguranja i poticanja razvoja tržišta rizičnog kapitala, kao i drugih aktivnosti.

 

Zbog okolnosti izazvanih pandemijom, 2020. godinu obilježilo je korištenje moratorija i kredita za održavanje likvidnosti poduzeća. No, i u ovim uvjetima više od 50 posto odobrenja HBOR-a bilo je namijenjeno investicijama. Udio odobrenih kredita za investicije važan je jer se radi o ulaganjima koja su usmjerena na razvoj pojedinog područja, povećanje konkurentnosti poduzetnika, ulaganja u nove tehnologije i proizvodnju te nova zapošljavanja.

 

Najbrojniji korisnici HBOR-ovih kredita i u 2020. godini bili su mali i srednji poduzetnici kojima je odobreno 1.168 kredita, odnosno 88 posto ukupnog broja odobrenih kredita. Hrvatske izvoznike HBOR je tijekom 2020. godine podržao u više od 800 projekata s ukupnim iznosom od gotovo 4,7 milijardi kuna.

 

Razvoj tržišta ulaganja u kapital

Niz analiza ukazuje na to da se, zbog slabo razvijenog tržišta rizičnog i vlasničkog kapitala, hrvatska mikro, mala, srednja i srednje kapitalizirana poduzeća suočavaju s izazovom pronalaženja primjerenih izvora financiranja. Iz tog razloga, HBOR je u proteklom razdoblju pokrenuo niz inicijativa za razvoj ovog tržišta kako bi se osigurali adekvatni izvori za pomoć rastu poduzetničkih aktivnosti.

 

Tijekom 2020. godine u okviru programa CROGIP s radom su započela dva nova fonda rizičnog kapitala i stvoreni su preduvjeti za početak rada trećeg, a kroz VC fond Fil Rouge Capital (FRC2), koji je uz HBOR-ovu podršku osnovan 2019. godine, izvršeno je već više od 80 ulaganja u startupove. Očekuje se da će se zbog posljedica pandemije potreba za sredstvima za ulaganje u rizični ili kvazi-rizični kapital dodatno povećati te će aktivnosti HBOR-a i u budućem razdoblju biti usmjerene na popunjavanje ovog tržišnog nedostatka.

 

Financijski rezultat

U 2020. godini HBOR je ostvario ukupne prihode u iznosu od 657,97 milijuna kuna, rashode u iznosu od 578,63 milijuna kuna i dobit u iznosu od 79,34 milijuna kuna. Dobit HBOR-a u 2020. godini manja je za 75,71 milijuna kuna od dobiti u 2019. godini, odnosno za 49 posto, na što je najznačajnije utjecalo povećanje gubitka od umanjenja vrijednosti i rezerviranja u odnosu na 2019. godinu radi očekivanog povećanja kreditnog rizika klijenata uslijed COVID-19 krize kao i smanjenje kamatnih prihoda zbog smanjenja kamatnih stopa.

možda će vas zanimati