Održivost

HBOR u svom radu kao izvozna banka i izvozno-kreditna agencija Republike Hrvatske, kod razmatranja kreditiranja i/ili osiguranja izvoznih poslova, potiče sve sudionike izvoznog posla na poštivanje principa društveno odgovornog poslovanja, razmatrajući pitanja zaštite okoliša, ljudskih prava i održivog izvoznog kreditiranja.

Svoje postupanje u tom dijelu društveno odgovornog poslovanja, HBOR je regulirao kroz interni akt (Pravilnik o provedbi OECD preporuka o zaštiti okoliša i utjecaju na društvo i održivom izvoznom kreditiranju) koji predviđa postupanje usklađeno s dvije preporuke Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koje reguliraju ta područja.

a) Preporuka o zajedničkom pristupu kreditiranju i osiguranju izvoza od strane države s aspekta okolišnih i društvenih kriterija (OECD Preporuka o zaštiti okoliša i utjecaju na društvo, eng. Recommendation of the Council on Common Approaches for Officially Supported Export Credits and Environmental and Social Due Diligence – The “Common Approaches”, OECD/LEGAL/0393, usvojena 28. 6. 2012., izmjena od 6. 4. 2016.) i

b) Preporuka o održivom izvoznom kreditiranju kod kreditiranja i osiguranja izvoza od strane države (OECD Preporuka o održivom izvoznom kreditiranju, eng. Recommendation of the Council on Sustainable Lending Practices and Officially Supported Export Credits, OECD/LEGAL/0442, usvojena 30. 5. 2018., zamjenjuje načela i smjernice iz ovog područja koja su bila u primjeni od 2008.).

Predmetne preporuke primjenjuju se na proizvode kreditiranja i osiguranja izvoza od strane države koji se unutar opsega primjene OECD Sporazuma o službeno podupiranim izvoznim kreditima (OECD Sporazum, eng. Arrangement on Officially Supported Export Credits), odnosno na podršku države pri izvozu kapitalnih dobara  i/ili usluga s razdobljem otplate koji je definiran svakom preporukom. U skladu s primjenom OECD Sporazuma, preporuke se ne primjenjuju na izvoz vojne opreme ili poljoprivrednih proizvoda, kao ni na proizvode kreditiranja i osiguranja izvoza od strane države kod kojih je rizik neplaćanja po garanciji ili kreditu na izvozniku (npr. izdavanje i/ili osiguranje izvoznih činidbenih bankarskih garancija, kredita za pripremu izvoza/obrtna sredstva/likvidnost i sl.).

Primjenom ovih preporuka, HBOR u postupku analize pojedinih zahtjeva za kreditiranje i/ili osiguranje izvoznih poslova uzima u obzir relevantne međunarodne zahtjeve i standarde, između ostalog, lokalne standarde i smjernice država u koje se izvozi, regulativu Europske Unije, Ujedinjenih Naroda, Grupacije Svjetske banke i ostalih glavnih multilateralnih financijskih institucija.

 

  1. OECD PREPORUKA O ZAŠTITI OKOLIŠA I UTJECAJU NA DRUŠTVO

OECD Preporuka o zaštiti okoliša i utjecaju na društvo sadrži preporuke vezane za zaštitu okoliša i ljudska prava kojih se u poslovanju pridržavaju državne izvozno-kreditne agencije i izvozne banke prilikom razmatranja zahtjeva za kreditiranje i/ili osiguranje izvoznih poslova koji su u opsegu primjene OECD Sporazuma, s razdobljem otplate od dvije godine ili duže.

Preporuka predviđa određeno postupanje kreditora i/ili osiguratelja kod razmatranja prethodno navedenih zahtjeva za pružanje državne podrške izvozu, s aspekta utjecaja izvoznog posla na okoliš i očuvanje prirode, lokalnu zajednicu direktno zahvaćenu tim poslom, ljude koji sudjeluju u njegovom izvršenju te na poštivanje ljudskih prava.

HBOR je postupanje predviđeno Preporukom ugradio u svoje interne akte, na način da kod razmatranja zahtjeva za kreditiranje i/ili osiguranje na koja se Preporuka primjenjuje, između ostalog, provodi sljedeće korake:

  1. Postupak provjere zahtjeva i utvrđivanje potrebe za daljnjim postupanjem – klasifikacija izvoznih poslova i/ili detaljna procjena njihovog utjecaja na okoliš i društvo u slučajevima:
  • izvoza unutar ili u blizini lokacije čiji je okoliš osjetljiv na promjene (npr. nacionalni parkovi, parkovi prirode i druga zaštićena područja, kao i druge osjetljive lokacije kao što su močvare, šume velike bioraznolikosti, područja od arheološkog ili kulturnog značaja i područja važnosti za autohtono stanovništvo ili druge ranjive skupine),
  • značajnog utjecaja transakcije na kršenje ljudska prava ili
  • kada je udio države u kreditiranju i/ili osiguranju izvoza ≥ 10 mil. SDR.

Postupak provjere provodi se na temelju informacija prikupljenih kroz Upitnik o zaštiti okoliša i utjecaju na društvo koji je privitak zahtjevima za kreditiranje i osiguranje.

  1. Postupak klasifikacije – za slučajeve za koje je u postupku provjere zahtjeva utvrđena potreba daljnjeg postupanja, podrazumijeva identificiranje potencijalnih pozitivnih i negativnih utjecaja izvoznog posla na okoliš i društvo, svrstavajući izvozne poslove u 3 kategorije:
  • kategorija A: imaju ili bi mogli imati potencijalne značajne štetne utjecaje na okoliš i/ili društvo,
  • kategorija B: mogući utjecaji na okoliš i/ili društvo manje su štetni od utjecaja kategorije A,
  • kategorija C: imaju zanemariv ili nikakav štetni utjecaj na okoliš i društvo.

Kod kategorije C nisu potrebne daljnje radnje, dok se kod kategorija A i B vrši detaljnija procjena utjecaja.

  1. Detaljna procjena utjecaja izvoznog posla na okoliš i društvo – obuhvaća usporedbu okolišnih i društvenih učinaka izvoznih poslova s propisanim međunarodnim standardima, razmatranje mjera koje se mogu poduzeti radi prevencije, smanjenja ili uklanjanja štetnih utjecaja i/ili da bi se poboljšao okolišni i društveni učinak izvoznog posla, razmatranje detaljnije analize ljudskih prava i dr.
  2. Evaluacija, odlučivanje i nadzor nad projektom – informacije o provedenim postupcima provjere, klasifikacije i procjeni utjecaja uzimaju se u obzir kod donošenja odluku o odobrenju ili odbijanju praćenja projekta, pri čemu se po potrebi definiraju prethodni ili naknadni uvjeti istog (npr. poduzimanje mjera za sprečavanje nastanka, ublažavanje ili otklanjanje okolišnih i društvenih rizika, nadzor nad provedbom tih mjera, dostava periodičnih izvještaja o provedbi projekta i učincima i sl.).
  3. Razmjena i objava informacija te izvještavanje – informacije o projektima klasificiranim u kategorije A i B za koje se namjerava odobriti ili je već odobreno kreditiranje i/ili osiguranje, po potrebi se razmjenjuju s drugim izvoznim bankama i izvozno-kreditnim agencijama, izvještavaju relevantnim tijelima, te se objavljuju na web stranici HBOR-a, pri čemu se uvažavaju propisani rokovi, obveza čuvanja poslovne tajne te važeća mjerodavna ograničenja prava na pristup informacijama.

 

Više informacija o OECD Preporuci o zaštiti okoliša i utjecaju na društvo i standardima koji su njome obuhvaćeni dostupno je na sljedećim linkovima:

 

Izvozni poslovi klasficirani u kategorije A i B

HBOR klasificira izvozne poslove za koje je zaprimljen zahtjev za kreditiranje i/ili osiguranje u kategorije A, B i C, u skladu s OECD Preporukom o zaštiti okoliša i utjecaju na društvo.

Informacije o izvoznim poslovima klasificiranim u kategoriju A i B objavljuju se za kategoriju A najkasnije 30 dana prije donošenja odluke o kreditiranju i/ili osiguranju, a za kategoriju B u roku 35 dana od zaključenja ugovora o kreditu i/ili osiguranju.

 

Popis izvoznih poslova kategorije A i B u postupku razmatranja odobrenja

Nema.

 

Popis izvoznih poslova kategorije A i B za koje je odobreno kreditiranje i/ili osiguranje

Nema.

 

 

OECD PREPORUKA O ODRŽIVOM IZVOZNOM KREDITIRANJU

Države s niskim dohotkom* često se susreću s visokim javnim dugom koji može nadmašiti njihovu sposobnost smanjenja siromaštva ili pružanja osnovnih funkcija države (npr. zdravstvo, školstvo i dr.). S obzirom na to, postoji mogućnost da bi odobrenje izvoznih kredita dužnicima iz javnog sektora moglo doprinijeti akumuliranju neodrživih razina vanjskog duga u tim državama, te bi se prije odobrenja novih izvoznih kredita tim dužnicima, ovaj rizik trebao uzeti u obzir.

OECD Preporuka o održivom izvoznom kreditiranju sadrži preporuke kojih se u poslovanju pridržavaju državne izvozno-kreditne agencije i izvozne banke prilikom razmatranja zahtjeva za kreditiranje i/ili osiguranje izvoznih poslova koji su u opsegu primjene OECD Sporazuma, s razdobljem otplate od jedne godine ili duže, a kod kojih su kupci javni dužnici ili dužnici uz državno jamstvo, iz država s niskim dohotkom.

Predmetna Preporuka predviđa da se u postupku odlučivanja o odobrenju zahtjeva za izvozno kreditiranje i/ili osiguranje kod kojih se Preporuka primjenjuje, trebaju uzeti u obzir obveze koje pojedina država iz koje je dužnik ima prema Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), te potiču li uložena sredstva ekonomski i društveni napredak države s niskim dohotkom bez ugrožavanja njezine financijske budućnosti i dugoročnog razvoja.

Ovo postupanje HBOR je ugradio u svoje interne akte, na način da kod takvih zahtjeva, između ostalog:

  1. kod analize zahtjeva za kreditiranje i/ili osiguranje izvoza:
  • razmatra rezultate Analize o održivosti duga (DSA) MMF-a/Svjetske banke za pojedinu državu koja je provedena u sklopu Zajedničkog okvira za održivost duga (DSF) MMF-a i Svjetske banke, kao i program/politike i ostalu relevantnu dokumentaciju vezano za plasman za koji se razmatra kreditiranje i/ili osiguranje izvoza;
  • uzima u obzir postojeća ograničenja za zaduživanje javnog sektora bez subvencionirane kamatne stope (eng. non-concessional loan), prema metodologiji koju primjenjuju Svjetska banka i MMF, odnosno Politici ograničenja duga (DPL) MMF-a ili Politici financiranja održivog razvoja (SDFP) Svjetske banke.
  1. kod donošenja odluke o odobrenju:
  • ne pruža potporu dužnicima koji podliježu nultoj granici o zaduživanju bez subvencioniranih kamatnih stopa (eng. zero limit on non-concessional borrowing) i
  • ako kredit prelazi vrijednost od 5 mil. SDR, odnosno 1 mil. SDR kod vrlo malih država s nižom razinom nacionalnog dohotka od 1 mlrd. USD: traži potvrde odgovarajućih državnih tijela da je izvozni posao/trošak u skladu s politikama MMF-a ili Svjetske banke za tu državu.

 

* Država s niskim dohotkom je država koja ispunjava uvjete za financiranje preko Fonda za smanjenje siromaštva i rast MMF-a (eng. Poverty Reduction and Growth Trust – PRGT) ili država koja ima pristup beskamatnim kreditima ili potporama Međunarodnog udruženja za razvoj Svjetske banke (eng. International Development Association, World Bank Group, IDA) – IDA država (eng. IDA-only country). Popis ovih država dostupan je na web stranicama OECD-a, Svjetske banke i MMF-a.

 

Više informacija o OECD Preporuci o održivom izvoznom kreditiranju i dokumentaciji koju ona obuhvaća dostupno je na sljedećim linkovima:

 

KONTAKT

odrzivost@hbor.hr